Prvi dani rujna 1996. označili su početak uspješne ere modela Škoda Octavia, koja sada traje već četvrt stoljeća…
Češki model je službeno predstavljen 1. rujna, a dva dana kasnije moderna tvornica u Mladoj Boleslavi započela je masovnu proizvodnju novog automobila.
Škoda Octavia koristila je najnovije tehnologije Volkswagen Grupe u tom trenutku, poput platforme šasije najnovije generacije PQ34. Platformu su koristili i VW Golf IV i Audi A3. Motori, mjenjači i neke druge komponente, poput sjedala, također su bili identični puno razvikanijem društvu iz Volkswagen grupe.
S druge strane, unutarnji i vanjski dizajn bili su osebujni. Tim predvođen Dirkom van Braeckelom dao je karoseriji nepogrešiv pečat bezvremensko elegantnog dizajna. Po prvi put u povijesti Škode dizajneri su radili s CAD (računalno potpomognuto projektiranje) tehnologijom.
Naglasak je stavljen i na aktivnu i pasivnu sigurnost. Prednji zračni jastuci nadopunjeni su bočnim zračnim jastucima, do tada dostupni praktički samo u automobilima više klase. Prvi put korištena su cijevna ojačanja pragova vrata i sustav protiv blokiranja kočnica (ABS), koji sprječava blokiranje kotača pri jakom kočenju. Model Octavia SLX 1.8 20V/92 kW standardno je imao ABS, koji je inače bio dostupan kao opcija. Prvoj modernoj Octaviji Euro-NCAP je dodijelio četiri zvjezdice od maksimalnih pet, što je bilo u skladu sa standardom konkurentskih automobila na europskom tržištu.
Masovna proizvodnja započela je u utorak, 3. rujna 1996. Novi dio tvornice Mlada Boleslav izgrađen je po cijeni od 11 milijardi čeških kruna, a tadašnji češki predsjednik Václav Havel prerezao je vrpcu. Tvornica je imala 32.000 m2 proizvodnog prostora, 2.500 m2 uredskog i timskog prostora te 3.000 m2 društvenog prostora. Velikodušno ostakljena zgrada, koju je projektirao münchenski studio Günther Henn, omogućila je modularnu proizvodnju: dijelovi i jedinice koje isporučuju kooperanti, poput motora ili sjedala, sastavljeni su na liniji i isporučeni u učinkovitom sustavu uvijek na vrijeme.
U prvoj godini proizvodnje s linije su silazile dvije izvedbe četverocilindričnih benzinskih motora i jednim turbo dizelom. Osnovni motor bio je 1,6 MPI (55 kW/75 KS), dok je ipak bolja allternativa bila verzija 1,8 20 V (92 kW/125 KS) s pet ventila u svakom od četiri cilindra. Suvremeni 1,9 TDI (66 kW/90 KS) turbo-dizel s izravnim ubrizgavanjem nudio je impresivan okretni moment pri niskim okretajima i standardnu potrošnju goriva od samo 5,1 litru dizela na 100 km. Raspon motora postupno se širio, na primjer s 1.8 20 V Turbo (110 kW/150 KS) ili 1,9 SDI 50 kW (68 KS) dizelskim motorom.
U rujnu 1997. prostrana pojavila se i konceptna Octavia Combi, koja je premijerno debitirala na sajmu automobila u Frankfurtu. Bočna strana karoserije, izrađena od jednog komada duboko uvučenog lima, zahtijevala je ugradnju najveće preše u tvornici ikada. Samo je matrica za žigosanje težila zapanjujućih 63 tone…
Koncept u Frankfurtu nije se previše razlikovao od onog koji je u masovnu proizvodnju krenuo u veljači 1998. Prvi kupci dobili su svoje automobile u svibnju 1998. Međuosovinski razmak od 2.512 mm primijenio se na liftback, ali je karavan bio šest milimetara duži, 26 mm viši i – ovisno o dizajnu – 15 do 30 kg teži. Elegantno oblikovano stražnji dio nudio je mnogo prostora za prtljagu, točnije 548-1,512 litara.
Udio u ukupnoj prodaji modela ova verzija s godinama je rastao, tako je s početnih 15% završio na 40,5% do 2001. U listopadu 1998. velika potražnja kupaca dovela je do pokretanja nove montažne linije u tvornici Vrchlabí.
Tamo 2000. stigla je i prva veća modernizacija modela, s nadograđenim automobilima i paketima opreme Classic, Ambiente, Elegance i posebno dojmljivom Laurin & Klement izvedbom. Nove značajke sigurnosti i udobnosti uključivale su program elektroničke stabilnosti (ESP), koji je vozaču olakšao upravljanje vozilom u kritičnim situacijama.
Sve veći broj ljubitelja marke, dočekao je i top izvedbu konačno. Najdinamičnija verzija, Octavia RS, lansirana je 2001. Pokretao ju je turbobenzinski motor od 1,8 l (132 kW/180 KS), čime je mogla ubrzati od 0 do 100 km/h za 7,9 sekundi i postići najveću brzinu od 235 km/h. Također je imao disk kočnice s unutarnjim hlađenjem, atraktivna sportska sjedala i upravljač, dodirne površine papučice od nehrđajućeg čelika i druge dodatke. Dinamičan karakter automobila naglašen je s četiri ponuđene boje – Rally Red (crvena), Diamond Metallic Silver (srebrna), Magic Black (crna) i Lemon Yellow (žuta).
Ogromnu popularnost prve moderne generacije potvrdila je činjenica da je Octavia I ostala u proizvodnji – s prepoznatljivim imenom Octavia Tour – nakon što je uvedena druga generacija. Nakon 2004. proizvodnja ove linije bila je koncentrirana u Vrchlabíju, gdje je posljednja OCTAVIA I sišla s proizvodne trake u studenom 2010. Statistika tvrtke pokazuje da je napravljeno ukupno 973.071 sedan verzija i 472.492 Combi primjerka.
Foto: Škoda