Vidjeti i biti viđen, oboje je moguće isključivo uz pomoć svjetlosti. No, koliko je ta tehnologija zapravo napredovala, svjedoči Mercedes-Benz…
Osobito u tamnije doba godine, svjetlost je jedan od ključnih sigurnosnih čimbenika. Statistički, broj nesreća se udvostručuje kada padne mrak,a rasvjeta vozila već je dugo više od samo izvora svjetlosti u vozilu, ona ujedno poboljšava praktičnost i dizajn. Od osvjetljenja svijećom 1886. do vrhunskih koncepata svjetla kao što je DIGITAL LIGHT – izumitelj automobila uveo je brojne inovacije rasvjete.
1886. : Kao i njihov tehnički prethodnik, kočija s konjima, prvi automobili na svijetu bili su opremljeni lampama za svijeće koje nude samo nekoliko metara vidljivosti. Vožnja u mraku bila je, dakle, avantura. Naftne i karbidne svjetiljke osvjetljavale su malo više svjetla u mraku dok se 1910. nisu pojavila prva električna verzija prednjih svjetala s pogonom na baterije, koje su postale sve prisutnije u 1920-ima. Prednost je u tome što su električna svjetla značila kraj zamorne rasvjete i gašenja dok su se kasnije verzije mogle prebacivati između dugog i kratkog svjetla. U početku su se prednja svjetla ubacivala pomoću mehanički pokretnog prstena preko žarulje.
1934. Mercedes-Benz je tada predstavio Bilux svjetla u modelu 500 K (W29) koja su se sastojala od kombinirane glavne i kratke zrake u reflektoru. U tu svrhu. dvonitna žarulja proizvela je dvije zrake različite snage i kuta.
1971. Mercedes SL (R107) obilježio je uvođenje H4 žarulje u automobile. Bila je to prva žarulja koja je imala halogenu tehnologiju za dugo i kratko svjetlo, a odmah je udvostručila vidljivost.
1995. Ksenonska prednja svjetla s dinamičkim upravljanjem raspona u E-klasi (W210). Ksenonske žarulje bila su sjajna ideja u svakom smislu te riječi. Uveličali su emisiju svjetlosti u usporedbi s halogenim svjetiljkama, duže su trajale a trošile su manje energije. Karakteristična svjetla boja slična onoj dnevnog svjetla činilo je vožnju noću manje napornom. Ostali sudionici u prometu nisu bili zaslijepljeni zahvaljujući dinamičkoj kontroli raspona.
1999. Mercedes CL (C215) imao je biksenonsku tehnologiju koja je značila kratko i dugo svjetlo u ksenonskoj tehnologiji.
2003. Biksenonska svjetla pojačana su aktivnim svjetlom u E-klasi (W211), što je u praksi značilo osvjetljavanje mračnih područja prilikom skretanja.
2006. Mercedes je predstavio svoj Inteligentni sustav osvjetljenja (ILS) u E-klasi (W211): prilagodljivi sustav prednjih svjetala s promjenjivom raspodjelom svjetlosti, koji se automatski prilagođavao vremenskim, svjetlosnim i voznim uvjetima.
2010. : Prva dinamična LED svjetla u CLS-u (C219). Poput biksenonskih prednjih svjetala, novi svjetlosni sustav imao je provjereni ILS (Inteligentni sustav svjetla), koji je imao pet funkcija osvjetljenja konfiguriranih za tipične vožnje ili vremenske uvjete: vangradski režim, režim autoceste, produžena prednje svjetla, aktivna svjetla i svjetla u zavojima. Mercedes-Benz stručnjaci za rasvjetu također su prvi put mogli kombinirati ovu LED tehnologiju s već inovativnom Adaptive Highbeam Assist (Automatska kontrola snopa dugog svjetla), što je rezultiralo potpuno novom razinom sigurnosti noću.
2013. Otprilike 100 godina nakon uvođenja rasvjete električnih vozila, trenutna S klasa (W 222) postala je prvo vozilo na svijetu koje nema niti jednu halogenu žaruljicu. Bio je to prvi automobil koji je standardno imao isključivo LED svjetla. Višenamjenska funkcionalnost stražnjih svjetiljki predstavljala je još jednu svjetsku premijeru: uzimajući u obzir sve sudionike u prometu koji se nalaze iza vozila, svjetla kočenja i pokazivači smjera bili su prigušeni noću ili dok čekaju na semaforima.
2014. CLS (W218 serija) obilježio je premijeru MULTIBEAM-LED prednjih svjetala. Kada je u pitanju broj piksela, isto je i kod LED prednjih svjetala kao i na zaslonima: što je veći broj piksela, veća je razlučivost i detaljnija slika. Veliki broj piksela omogućuje i veću dinamičnost prikaza. Što se percepcije tiče, to vodi jasnom povećanju preciznosti i sjaja. Postojale su 24 LED diode visokih performansi po prednjem faru. Četiri upravljačke jedinice po vozilu izračunale su idealni uzorak svjetla 100 puta u sekundi i aktivirale svaku LED pojedinačno, sa zatamnjivanjem u 255 stupnjeva. Unatoč ogromnom kapacitetu, ovdje se precizni modul za dugo svjetlo gotovo uklapa u dlan dok je svaka pojedinačna LED dioda bila veličine presjeka zrna riže.
2015. Istraživačko vozilo Mercedes-Benz F 015 Luxury in Motion, koje je dalo uvid u autonomnu vožnju u budućnosti, vizualno je komuniciralo s okolinom. Cilj je bio osigurati da su drugi sudionici u prometu svjesni njegovih namjera, kada je vozilo samo vozilo. Prikazi sprijeda i straga sadržavali su komunikacijsku matricu koja sadrži trodimenzionalne LED module u obliku trake, zajedno s dva vanjska bloka sastavljena od velikih
2016.: Mercedes-Benz je demonstrirao kako izgleda budućnost prednjih farova zahvaljujući DIGITAL LIGHT tehnologiji. Maksimalno djelotvorno neprekidno dugo svjetlo u HD kvaliteti omogućava pionirsku pomoć vozaču i komunikaciju s ostalim sudionicima u prometu. U svakom se prednjem svjetlu nalazio čip s preko milijun mikro reflektora, tj. ukupno preko dva milijuna po vozilu. Vodeće linije projicirane na cestovnu površinu, proširene pješačke oznake i produljena oznaka udaljenosti olakšavaju kretanje kroz teške situacije u vožnji, poput radova na cesti, kada se pješaci približavaju ili ako je udaljenost ispred vozila prekratka.
2018. MULTIBEAM LED s 18 pojedinačno podesivih LED dioda visokih performansi sada je dostupan i u A-klasi, a samim tim, i u svim segmentima vozila Mercedes-Benz.
2018. Svjetlosna signalizacija u 360 stupnjeva predstavljena je na S klasi. Kao automatizirano vozilo koristilo je prikladne svjetlosne signale kako bi obavijestio ljude o tome što namjerava učiniti. Neprekidno svjetlo pokazalo je da se vozilo nalazi u automatskom načinu vožnje, bilo u pokretu ili u mirovanju. Sporo bljesak značilo je da vozilo koči. Brzo treperenje ukazivalo je da će se vozilo uskoro kretati.
2019. Sigurnosno istraživačko vozilo ESF 2019 također komunicira s drugim sudionicima u prometu pomoću svjetlosnih signala, jer odgovorni vozači također neprestano daju signale poput “vidio sam te”, “ostat ću ovdje”, “pažnja, povratak” ili “ja ću ustupiti mjesto “drugim sudionicima u prometu. ESF 2019 koristi jasno vidljive svjetlosne signale u tirkiznoj boji kako bi to učinio, te na taj način usadio povjerenje putem informacija. Komunikacija se odvija putem velikog prednjeg panela, LED dioda u senzorskoj jedinici na krovu, pokazivača vanjskih ogledala i trećega svjetla kočnice, te putem projekcija na stražnje staklo. Upozorenja i poruke šalju se pomoću animacija i simbola.
2019: Predstavljen na međunarodnom sajmu automobila u Frankfurtu, VISION EQS još je jedan vrhunac inovativnog razvoja svjetlosti iz Mercedes-Benza. Digitalna prednja rešetka omogućuje novu razinu precizne signalizacije. S ukupno 940 pojedinačnih LED dioda u trodimenzionalnom prostoru, svjetlosni signali s kojima vozilo komunicira sa okolinom stvaraju fascinantan dojam dubine. Dodatni istaknuti dijelovi VISION EQS uključuju nova prednja svjetla DIGITAL LIGHT, svaki s dva modula holografskih leća. To stvara gotovo neograničen broj mogućnosti prikaza, pružajući izgled o budućem korištenju rasvjete Mercedes-Benza. To također pokazuje da će svjetlo u budućnosti biti važno i za komunikaciju čovjek-stroj, te stoga i ključni element u područjima sigurnosti, estetike i dizajna.
